Prah od mlade koprive, ubrane u proljeće i u ljetu kada su dani dugi, tada biljka moćno upija najviše sunčeve energije, a listovi u sebi sadrže najviše kisika ili klorofila. Ona predstavlja najveće nutritivno bogatstvo što nam ga može dati. Tada je najbolji period da se biljke počinju spremati za zimu. Dobro će nam doći kada nema zelene vegetacije.
Dakle, potrebno je nabrati čiste, ekološke koprive u čistoj prirodi, bez prisustva smoga i pesticida. Njezine listove posušiti na suncu ili u dehidratoru na 45 st. da joj ne uništimo enzime i kisik. Možemo pospremiti listove za čaj, samljeti ih u fini prah pa odložiti u staklenke. Prah ćemo koristiti za naše zelene kašaste sokove. Stavit ćemo po jednu manju žlicu toga klorofilnog praha u blender s ostalim voćem i zelenjem.
Kada su joj sačuvani svi enzimi, kopriva je visoko vrijedna namirnica. Bogata je željezom, kalcijem, kalijem, kisikom, kalijem. Čajem od koprive liječe se infekcije bubrega, mokraćnih puteva, smetnje kod probave i crijevne viroze. Svježa, kopriva podiže razinu imuniteta, koristimo je za liječenje alergije, astme, prehlade, gihta, viroze. Jednom riječju za detoksikaciju!
Moja mama je često bere i koristi za čaj. Uvijek skupi zalihe za zimu. Tako da imamo sve do proljeće kada počnu nicati novi listovi. Kopriva se nekada smatrala korovom. Njome su ljudi hranili samo domaće životinje. Često bi bila predmet sprdnje od neupućenih i neznalica.
Ona je lijek za sve bolesti. Snažan je diuretik te je korisna za detoksikaciju tijela.
