- Vrijeme pripreme: 45 minuta
- Količina: za 4 osobe
Povrtni krekeri sa sušenim povrćem i proklijalom heljdom
Krekeri su najbolja zamjena za kruh, jednostavno rečeno. U sebi ne sadrže štetne namirnice kao što je glutensko brašno od pšenice, raži, zobi itd. Žitarice ako se konzumiraju u sirovom stanju nisu opasne, napr. u klicama. Žitarice i orašasta brašna štetna su samo a ko se peku i kuhaju, odnosno prerađuju. Krekeri i kruh nisu po okusu nisu nimalo slični. Krekeri odlično idu uz povrće, salate i razne namaze kao što su namaz od medvjeđeg luka, humus od slanutka, namaz od avokada i slično.
Sjemenke suncokreta, orahe, golice, heljdu, potrebno je prethodno namočiti najmanje 6 sati, prije nego kanimo raditi krekere. Moramo funkcionirati planski i organizirano da sve namirnice pribavimo na vrijeme. U ovim krekerima korištene su sirove sjemenke i proklijala heljda (klica 5 cm) kako se to radi pogledajte na linku . Nije nužno koristiti heljdu u klicama, često i stalno. Heljdu zelenu odnosno sirovu, također namočimo nekoliko sati, isperemo joj sluz, tako je možemo staviti u blender i samljeti u glatku masu.
Koristila sam šalicu od dva dcl, kao i u ostalim receptima.
Sastojci
- suncokretove sjemenke - 2 šalica
- bučine golice - 2 šalica
- sirova heljda - 2 šalica
- kokos - 1 šalica
- konopljino ili bundevino brašno - 1/2 šalice
- mljeveni lan - 1 šalica
- sušena paprika - 1 šalica
- manji poriluk - 1 kom
- sušena pulpa od mrkve - 1 šalica
- himalajksa sol - 2 žličice
Postupak
U blenderu Vitamix sameljemo namočene sjemenke. Jedan dio njih u finu masu, a drugi u grublju. Sa sjemenkama sameljemo i pola poriluka. Smjesu odložimo u zdjelu. Dodamo himalajsku sol, sušenu pulpu od mrkve, sušenu papriku, mljeveni lan, zamijesimo smjesu u kompaktnu strukturu koja ne smije biti vodena, već žitka.
Na police dehidratora Excalibura poslažemo smjesu, naznačimo špatulom kvadrate, posipamo ih gore raznim sjemenkama i sušimo, na 57 stupnjeva 8 sati ili prema potrebi koliko želimo da nam budu hrskavi.
Krekerima možete dodati začine prema vašim preferencijama.
Domaća proizvedena hrana je najbolja za tijelo. Misleći pri tome na ekološki uzgoj voća i povrća, bez dodanih pesticida i umjetnih gnojiva. U sezoni kada ima najviše voća i povrća uvijek skupljam viškove i spremam ih za zimu. Kod spremanja zimskih zaliha izuzetno je važno da im ne uništimo enzime termičkom obradom. Povrće sušimo na temperaturi do 60 st. koja je u početku, a zatim je snizujemo ispod 50 stupnjeva
Tijekom ljeta ubirem povrće koje mi je potrebno za zimski period kod pripreme jela. Tikvice spremam sušenjem i zamrzavanjem. One mi služe za pravljenje raznih podloga za pizze, salate, krekera i namaza. Sušenih rajčica nikad dosta. Idealne su za marinade, razne umake i dodatak sirovim jelima. Sušim luk i crvenu papriku, njih sameljem u prah, koji ima najbolji okus. Takav se ne može kupiti u trgovini. Prah crvene paprike i luka koristim za dekoracije jela, za mariniranje raznog povrća, koje sušim u čips. Pazeći pri tome da temperatura sušenja ne prelazi 50 stupnjeva, da se ne unište enzimi, kako bi povrće ostalo sirovo.
Papriku sušenu u trakama koristim u krekerima, sušenu pulpu od mrkve također. Zapravo sve povrće, možemo spremiti sušenjem, a kada nam je potrebno namočimo pola sata u vodi da odstoji.
Add to Favourites
