Uvod
Najvažnije je održati tijelo zdravim. To ovisi od nas. Iako ljudi kada govore o svojoj bolesti i žale se na nju, uvijek žele skrenuti pozornost na nekog “krivca”! Geni, stres, debljina, sudbina ili se treba pomiriti s bolešću pa dokle ide.
Ne smijemo zaboraviti da je hrana glavni faktor koji izgrađuje naše tijelo, čini ga zdravim, vitalnim ili obrnuto, devastira ga i čini bolesnim. Na nama je koju vrstu hrane želimo odabrati i kako će nam izgledati naše tijelo! Nije badava uzrečica, “ono si što jedeš”.
Pogledajmo slona i žirafu kako su veliki i snažni, a hrane se samo zelenjem i bobicama. Labuda, lava, tigra, prelijepe životinje, pune energije, nisu pretile, ne razlikuju se po dobnoj starosti. Njima nitko ne kuha, oni jedu živu hranu bogatu kisikom i živim enzimima, vitaminima i mineralima. Ali i među životinjama ima nekih vrsta za usporedbu. Napimjer: hijena i općenito strvinari, hrane se uglavnom fermentiranim i raspadnutim strvinama. Njihova hrana je već pomalo prerađena i mrtva. Razlika između tih i životinja koje se hrane živom hranom, u izgledu je očita. Samo ako pogledate hijenu! Vidjet ćete njezinu kuštravu i neravnomjerno raspoređenu dlaku, a tijelo joj ima izgled oronulog starca.
Ovim uvodom željela sam vam skrenuti pozornost kako je živa i nezagađena hrana važna za ljudsku prehranu. Da bi bili sigurni u njezinu ispravnost, moramo je sami proizvoditi u našim vrtovima i voćnjacima, bez prisustva umjetnih gnojiva, pesticida, raznih stimulansa za rast biljaka. i sl.
Uvjerena sam kako ljudi vole na vrtove stavljati razna kemijska sredstva i gnojiva, koja im povrće čine zagađenim, samim time i opasnim po zdravlje.
O kompostiranju!
Otpad je zapravo vrijedna reciklažna sirovina, koja ima svoju vrijednost za one koji je znaju iskoristiti na adekvatan način. Kućni organski otpad ( hrana, ostaci od voća, povrća, zelenjave, talog kave, drvo, piljevina) sva ta sirovina može se kompostirati u kućnom Komposteru, a od nje nakon nekog vremena nastane vrijedna sirovina za vaš vrt ili kompost.
Dakle, potrebno je nabaviti, izraditi ili kupiti, kućni komposter za navedene otpatke. Otpad slažemo u kantu i posipamo ga organskim aktivatorom ili bio razgrađivačem. To je smjesa koja pospješuje truljenje kućnog otpada i sprječava neugodne mirise da se ne bi širili po kući ili stanu. Komposter punite na način da stavljate, red otpada od voća, povrća, zelenja, kora, posipati aktivatorom, sve dok se kanta ne napuni. Kanta se tada zatvori i ostavi na neko vrijeme. Pravilo kaže da se otpad kompostira od mjesec dana. Voda iz njega treba ispuštati svakih 3-5 dana. Kada prestane biti vode u komposteru, tada ga odvezemo na vrt i ispraznimo. Tada ćemo dobiti čisto, zdravo, ekološko gnojivo za naše povrće. Imat ćemo čisto, zdravo, uzgojeno ekološko voće i povrće.
Dobro je imati barem dva kućna kompostera. Moje iskustvo govori da ne trebamo čekati da se otpad kompostira do kraja, već ga odložiti u vrt na jedno mesto ili ga rasuti te pomiješati sa zemljom. Zemlja je najveći biorazgrađivač, odnosno aktivator. Tako imate priliku za većom količinom komposta. U taj otpad ne stavljati, žicu, plastiku, staklo, kosti, deterđente, kemikalije, lijekove i sl. Sve ono što nije organskog biljnog porijekla.
